Starenje stanovništva u Europi

Zadnjih desetljeća stanovništvo u cijeloj EU sve je starije: to je trend koji će se nastaviti i intenzivirati.

Sljedeći grafikon pokazuje da se medijan dobi značajno povećao tijekom posljednjih nekoliko desetljeća, a predviđa se da će i dalje rasti.

Dob koja dijeli stanovništvo u dvije brojčano jednake skupine; to jest, pola ljudi  je mlađe od te dobi, a pola je starije.  (Izvor)

: EU prosjek između 1960 i 2060

Starenje stanovništva ide ruku pod ruku sa starenjem radne snage. Na tržište rada ulazi manje mladih ljudi, a raste udio starijih osoba (u dobi od 55-64 godina) u radnoj snazi.

Sastav starosti radne populacije (1990-2060)

Novi izazovi za sigurnost i zdravlje na radu 

Starenje radne snage stvara nove izazove za sigurnost i zdravlje na radu:

• Ljudi će morati raditi više, što potencijalno znači duže izlaganje opasnostima na radnom mjestu. To je čimbenik rizika za mnoge uz rad vezane zdravstvene probleme (npr. koštano-mišićni poremećaji).
• U ljudi koji moraju duže raditi bit će više kroničnih zdravstvenih problema (kao što su srčanožilne bolesti, hipertenzija, kronična stanja dišnog sustava i dijabetesa) (pročitaj više).

Starenje radne snage i svijet rada koji se mijenja

Tehnologija i globalizacija značajno su promijenili način na koji ljudi rade i vrste rizika koji se javljaju na radnom mjestu. Broj ljudi koji obavljaju sjedeći posao raste, a dugotrajno sjedenje i neaktivnost povećavaju rizik od mnogih zdravstvenih problema, kao što su

Mišićno-koštani poremećaji (MKP) povezani s radom odnose se na zdravstvene probleme koji utječu na mišiće, tetive, ligamente, hrskavicu, krvožilni sustav, živce ili druga meka tkiva i zglobove mišićno-koštanog sustava. (Izvor)

, srčanožilne  bolesti i nekih vrsta raka. Štoviše, sve više prevladavaju

Psihosocijalni rizici su aspekti izvedbe i organizacije rada i upravljanja radom, kao i njihov socijalni i ekološki kontekst koji bi mogao potencijalno uzrokovati psihološku ili tjelesnu štetu. Stres na radu, nasilje i uznemiravanje na radnom mjestu su povezani s psihosocijalnim rizicima.  (Izvor)

. Te promjene, zajedno sa starenjem radne snage, stvaraju dodatne izazove za sigurnost i zdravlje na radu.

Upravljanje zaštitom i zdravljem na radu

Dobro upravljanje zaštitom i zdravljem na radu tijekom cijelog radnog vijeka, uključujući i sprječavanje rizika, s jedne strane, i prilagodbe radnog mjesta kako bi odgovarala promjenama funkcionalnih sposobnosti, s druge strane, od presudne su važnosti za rješavanje gore spomenutih izazova. Nepristrane informacije o starenju i njegovom utjecaju na rad su neophodne za učinkovito upravljanje zdravljem i sigurnošću u kontekstu starenja radne snage.

Upravljanje ljudima iz različitih generacija na radnom mjestu

Više nego ikad prije, u organizacijama rade radnici iz različitih generacija s različitim potrebama, očekivanjima i kulturama pa se suočavaju sa specifičnim  izazovima povezanim sa sve starijom radnom snagom.

Starenje radne snage i s time povezanih izazova podrazumijeva novi pristup upravljanju zaposlenicima starije životne dobi na radnim mjestima. Organizacije koje ne uvažavaju utjecaj starenja radne snage i potrebu za rješavanjem izazova, mogu dovesti u opasnost vlastitu produktivnost i konkurentnost.

Upravljanje starenjem se odnosi na razne dimenzije kojima se upravlja ljudskim potencijalima unutar organizacija s izričitim naglaskom na starenje i, također, općenitije, na cjelokupno upravljanje radnom snagom starije životne dobi putem javne politike ili kolektivnog pregovaranja (izvor).

Osnovna načela upravljanja starenjem su: 

• naglasak na preventivnom, a ne na reaktivnom rješavanju problema;
• usmjerenost na cijeli radni vijek  i sve dobne skupine, a ne samo  na starije radnike;
• holistički pristup obuhvaća sve dimenzije koje pridonose učinkovitom upravljanju starenjem. (Izvor)

odnosi se na upravljanje ljudskim resursima s jasnim naglaskom na zahtjeve radne snage starije životne dobi.

Upravljanje starenjem se odnosi na razne dimenzije kojima se upravlja ljudskim potencijalima unutar organizacija s izričitim naglaskom na starenje i, također, općenitije, na cjelokupno upravljanje radnom snagom starije životne dobi putem javne politike ili kolektivnog pregovaranja (izvor).

Osnovna načela upravljanja starenjem su: 

• naglasak na preventivnom, a ne na reaktivnom rješavanju problema;
• usmjerenost na cijeli radni vijek  i sve dobne skupine, a ne samo  na starije radnike;
• holistički pristup obuhvaća sve dimenzije koje pridonose učinkovitom upravljanju starenjem. (Izvor)

je usmjeren na holistički, međugeneracijski i životni tijek. Sigurnost i zdravlje na radu sastavni su dio upravljanja starenjem: to je jedna od njezinih temeljnih dimenzija i usko je povezano s drugim elementima upravljanja zaposlenicima starije životne dobi i (više u temi 2).

Što trebamo znati o starenju? (Sljedeći odjeljak).