Zakonska obveza

Poslodavci imaju zakonsku obvezu u skladu sa okvirnim Zakonom o radu osigurati sigurnost i zdravlje radnika u svim aspektima rada. To uključuje procjenu rizika za sigurnost i zdravlje radnika i prilagođavanje rada pojedincu kako je propisano Zakonom o zaštiti na radu te detaljno posebnim propisom Pravilnikom o izradi procjene rizika.

Zakon o radu također obvezuje poslodavce na jednak tretman radnika i zabranjuje diskriminaciju na temelju dobi ili invalidnosti.

Međutim, kako bi u praksi mogli osigurati punu ravnopravnost, načelo jednakog tretmana ne sprječava poslodavca da donese posebne mjere za sprječavanje ili kompenzaciju nedostataka povezanih s dobi ili invalidnosti. To uključuje mjere za zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu, odnosno one koje su usmjerene na promicanje integracije starijih ljudi ili ljudi s invalidnošću u radnom okruženju, a propisane su Zakonom o zaštiti na radu.

Razmatranje dobi i raznolikosti u procjeni rizika

Procjena rizika je korak u procesu upravljanja rizicima sigurnosti i zdravlja na radu koji omogućuje utvrđivanje potencijalnih rizika i opasnosti kojima radnici mogu biti izloženi i odlučivanje o zaštitnim i preventivnim mjerama koje treba provesti. To je dinamičan proces koji organizacijama omogućuje uspostavu proaktivne politike za upravljanje  rizicima na radu.  (Izvor)

je temelj učinkovitog upravljanja zdravljem i sigurnošću. Pri obavljanju

Procjena rizika je korak u procesu upravljanja rizicima sigurnosti i zdravlja na radu koji omogućuje utvrđivanje potencijalnih rizika i opasnosti kojima radnici mogu biti izloženi i odlučivanje o zaštitnim i preventivnim mjerama koje treba provesti. To je dinamičan proces koji organizacijama omogućuje uspostavu proaktivne politike za upravljanje  rizicima na radu.  (Izvor)

, važno je uzeti u obzir raznolikost radne snage i obratiti posebnu pozornost na radnike koji mogu biti posebno osjetljivi: mladi radnici, stariji radnici, osobe s invalidnošću i žene.

Starost je jedan aspekt raznolikostiti pa je u procjenama  rizika potrebno razmotriti specifične čimbenike rizika koji se odnose na dob. U slučaju mladih radnika, rizici uključuju nedostatak iskustva, a za starije radnike rizici su povezani s mogućim promjenama funkcionalnih sposobnosti.

Pojedinci se jako razlikuju u pogledu zdravlja i tjelesne kondicije,a te se s godinama povećavaju, dakle, pretpostavke se ne smiju temeljitii isključivo na dobi

Ključne točke koje treba uzeti u obzir u odnosu na procjenu rizika su:

• redovno izvođenje ili provjera

  Procjena rizika je korak u procesu upravljanja rizicima sigurnosti i zdravlja na radu koji omogućuje utvrđivanje potencijalnih rizika i opasnosti kojima radnici mogu biti izloženi i odlučivanje o zaštitnim i preventivnim mjerama koje treba provesti. To je dinamičan proces koji organizacijama omogućuje uspostavu proaktivne politike za upravljanje  rizicima na radu.  (Izvor)

  ;
• razmatranje radnih zadatala uključenih u određene poslove;
• popravne mjere trebaju se temeljiti na sposobnostima i objektivnim rizicima, a ne samo na dobi; i
• osiguravanje redovitih zdravstvenih pregleda kako bi se utvrdili problemi.

Više informacija o procjeni rizika za osjetljive dobne skupine dostupno je ovdje.

Sljedeće opasnosti, između ostalih, zahtijevaju posebnu pozornost u slučaju starijih radnika:

• ergonomske opasnosti, kao što su ponavljajući pokreti, poglavito prilikom rukovanja, nespretnih, neugodnih poza/položaja, statičnih položaja;
• rad u smjenama;
• vruća, hladna ili bučna radna okruženja, vibracije; i
• rad na visini.

Pitanja koja treba razmotriti kad se radi o starijim ženama su:

• klimakterij (sa simptomima poput umora, poremećaja spavanja, valunga – 
• obveze pružanja skrbi (što može utjecati i na ženske i na muške radnike, ali u    praksi imaju tendenciju da uglavnom padaju na žene. Dužnost skrbi za radnu snagu raste sa starenjem, ali je najčešća kod radnika u dobi od 50 do 64 godine).

Psihosocijalni rizici su aspekti izvedbe i organizacije rada i upravljanja radom, kao i njihov socijalni i ekološki kontekst koji bi mogao potencijalno uzrokovati psihološku ili tjelesnu štetu. Stres na radu, nasilje i uznemiravanje na radnom mjestu su povezani s psihosocijalnim rizicima.  (Izvor)

(za više informacija kliknite ovdje):

• zastarjele vještine, nedostatak obuke;
• dobna diskriminacija; i
• loša ravnoteža između poslovnog i privatnog života, npr. zbog skrbi  za druge.

Tijekom procjene rizika važno je:

• uključiti predstavnike radnika i radnike, uključujući i starije radnike, kako bi se osiguralo da su njihove potrebe i perspektive uzeti u obzir;
• osigurati da su radnici koji rade puno radno vrijeme, nepuno  radno vrijeme i  radnici koji rade temeljem ugovora o radu na određeno vrijeme (fleksibilni radnici) uzeti u obzir u procjeni;
• procijeniti radne zadatke dok se isti obavljaju (a ne fokusirati se samo na položaj/naziv radnog mjesta), kako bi se dobio točniji uvid u stvarno ponašanje i fizička i psihička opterećenja koja radnik prolazi; i
• osigurati mjere za smanjenje rizika koji utječu na sve radnike, uključujući i starije radnike.

Prilagodba radnog mjesta

Na temelju procjene rizika, poslodavci će možda morati napraviti prilagodbe kako bi se uskladili  s promjenama sposobnosti i zdravstvenog stanja radnika. Mjere se trebaju temeljiti na objektivnim rizicima i sposobnostima radnika, a ne na njihovoj dobi.

Primjeri prilagodbe uključuju:

• prilagodbu postojeće opreme ili nabavku nove opreme za otklanjanje ili smanjenje ručnog rukovanja, ponavljajućih i snažnih pokreta i nepovoljnih položaja;
• osiguravanje podesivih radnih stanica tako da odgovaraju svim korisnicima svih dobnih skupina koje rade na njima;
• rotaciju (promjeniu) radnih zadataka;
• automatizaciju rutinskih ili monotonih radnih zadataka;
• promjenu smjena;
• podešavanje rasvjete.

Prilagodba radnog mjesta treba biti dinamičan i kontinuirani proces na temelju procjene rizika tijekom radnog vijeka (karijere) jedne osobe. Dobro oblikovanje radnih mjesta i radnih organizacija korisno djeluju na sve dobne skupine.

Primjeri dobre prakse

Ovdje (sljedeći odjeljak), možete pročitati više o promjenama funkcionalnih sposobnosti povezanih sa starenjem, njihovim mogućim posljedicama za rad te kako se to može riješiti kroz upravljanje sigurnosti i zdravljem na radu. 

Hrvatski zavod za javno zdravstvo provodi projekt (godine 2013-2016) ‘e-CAPACIT8 o Osnaživanju stručnih kapaciteta u medicini rada s ciljem poboljšanja zdravlja radnika starije životne' namjenjen liječnicima, medicinskim sestrama, psiholozima,ergonomima, inženjerima sigurnosti na radu, poslodavcima i stručnjacima za ljudske resurse te te samim radnicima starije životne dobi.

Holistički pristup sigurnosti na radu i zdravlja i koncepta radne sposobnosti

Upravljanje sigurnosti i zdravljem na radu u kontekstu starenja radne snage zahtijeva holistički pristup, uzimajući u obzir različite čimbenike koji utječu na sposobnost osobe za rad. Koncept radne sposobnosti predstavlja takav pristup. Saznajte više o konceptu radne sposobnosti ovdje (sljedeći odjeljak).