Svaka pojedinačna situacija treba se rješavati drugačije pa se zdravstvene i zaštitne mjere, koje će trebati provesti, mogu uvelike razlikovati. Radnik će možda trebati medicinsku rehabilitaciju (npr. fizioterapiju), profesionalnu rehabilitaciju (npr. obuku kako bi naučio nove vještine, ako on/ona ne može raditi isti posao kao prije) ili mogu biti potrebne prilagodbe na radnom mjestu na temelju procjene tjelesnog opterećenja ili promjena radnog vremena kako bi se smanjio umor, ili potreba da putuje u vrijeme najgušćeg prometa.

Uloga procjene rizika

Stručnjaci zaštite na radu mogu podržati proces uspješnog povratka na posao  provođenjem procjene rizika kad se radnici vrate na posao nakon bolesti ili ozljede ili bi na njihov rad zdravstveno stanje moglo utjecati ili bi bilo pod utjecajem njihovog rada. Primjeri pitanja koja se moraju uzeti u obzir pri procjeni rizika su:

• Bi li nastavak rada na istom poslu još više ugrozio zdravlje radnika (npr. radno opterećenje, rad u smjenama)?
• Je li bolest ili ozljeda utjecala na  sposobnost radnika za obavljanje posla na siguran i učinkovit način (npr. rad na visini može biti ograničen ako postoji opasnost  da se u radnika pojavi vrtoglavica ili gubitak svijesti)?
• Je li radnik uključen u plan nastavka liječenja?
• Postoje li potencijalni učinci kao posljedica lijekova koje radnik je uzima?

Prilagodbe radnog mjesta

Dok se osoba oporavlja, mogu se uvesti privremena rješenja. Ako ozljeda ili bolest prouzroči trajno ograničenje, treba razmotriti dugoročna rješenja i prilagodbe radnog mjesta uzimajući u obzir gubitak radne sposobnosti.

Primjeri promjena na radnom mjestu su:

• Prilagodbe radne stanice (npr. ponovno umjeravanje opreme kako bi se poboljšala  sigurnosti ili pristupačnost prostora);
• Fleksibilniji raspored rada (npr. zbog odlaska na  liječenja ili liječničke preglede); ili
• Smanjenje radnih opterećenja (npr. omogućavanje alternativnog rada).

Elementi uspješnog povratka na posao (HR modul)

Primjeri dobre prakse