Upravljanje starenjem

Upravljanje starenjem se odnosi na razne dimenzije kojima se upravlja ljudskim potencijalima unutar organizacija s izričitim naglaskom na starenje i, također, općenitije, na cjelokupno upravljanje radnom snagom starije životne dobi putem javne politike ili kolektivnog pregovaranja (izvor).

Osnovna načela upravljanja starenjem su: 

  • naglasak na preventivnom, a ne na reaktivnom rješavanju problema;
  • usmjerenost na cijeli radni vijek  i sve dobne skupine, a ne samo  na starije radnike;
  • holistički pristup obuhvaća sve dimenzije koje pridonose učinkovitom upravljanju starenjem. (Izvor)
Dobna (starosna) profilacija

Dobna profilacija (ili: analiza dobne strukture) se koristi za analizu sadašnje i buduće dobne strukture organizacije. Rezultati se moraju tumačiti prema radu i njegovim zahtjevima, politici ljudskih potencijala i planiranju u organizaciji.  (Izvor)

Godišnji broj sati

Anualizacija ili shema godišnjeg broja sati omogućuju da se radno vrijeme radnika izračunava (i plati) i planira za godinu dana. To je način za postizanje fleksibilnogi radnog vremena.  (Izvor)

Fiziološka dob

Fiziološka ili biološka dob je mjera koliko dobro ili loše tijelo funkcionira u odnosu na kronološku dob.

Kronične bolesti

Većina kroničnih bolesti u Europi  su nezarazne bolesti, tj. bolesti koje nisu zarazne i ne prenose se  među ljudima. One su dugotrajne i općenito sporo napreduju. Četiri glavne vrste nezaraznih bolesti su srčanožilne bolesti (na primjer srčani udar), rak, kronične bolesti dišnog sustava (na primjer astma) i dijabetes.  (Izvor)

Kronološka (biološka) dob

Kronološka dob je dob neke osobe mjerena u jedinicama (najčešće godine) od rođenja do određenog datuma.

Fleksibilno umirovljenje

Fleksibilno umirovljenje znači davanje radnicima većeg izbora u odlučivanju o svom umirovljenju. To može uključivati promjenu poticaja za kasniji odlazak u mirovinu ili dopuštanje radnicima da dobiju dio svoje mirovinske naknade i da nastave raditi uz smanjeni broj sati.  (Izvor)

Fleksibilan rad

Fleksibilan rad omogućava zadovoljenje potreba i pojedinca i organizacije kroz promjenu vremena (kada), mjesta (gdje) i načina (kako) rada radnika. (Izvor)

Funkcionalna dob

Funkcionalna dob odnosi se na razinu funkcionalne sposobnosti (fitness) neke osobe u odnosu na druge osobe iste kronološku dobi i spola.

Dijeljenje mjesta rada

To je radni odnos u kojem jedan poslodavac zapošljava dva (ili više) radnika za popunjavanje jednog mjesta rada s punim radnim vremenom. To je oblik rada s nepunim radnim vremenom koji osigurava da jedijeljeno mjesto rada stalno popunjeno (radnicima).  (izvor)

Cjeloživotno učenje

Cjeloživotno učenje odnosi se na sve aktivnosti učenja poduzete tijekom života, s ciljem poboljšanja vještina, znanja i sposobnosti. To je širok pojam koji uključuje obrazovanje pojedinca koje je fleksibilno, raznoliko i dostupno u različitim vremenima i na različitim mjestima tijekom cijelog života. Cjeloživotno učenje obuhvaća čitav spektar formalnog, neformalnog i informalnog učenja.  (Izvor)

Psihičko zdravlje

Mentalno zdravlje je stanje zadovoljstva u kojem pojedinac može realizirati vlastite sposobnosti, može se nositi s normalnim životnim stresovima, može raditi produktivno i može dati doprinos svojoj zajednici.  (Izvor)

Mišićno-koštani poremećaji

Mišićno-koštani poremećaji (MKP) povezani s radom odnose se na zdravstvene probleme koji utječu na mišiće, tetive, ligamente, hrskavicu, krvožilni sustav, živce ili druga meka tkiva i zglobove mišićno-koštanog sustava. (Izvor)

Psihološka dob

Psihološka dob je koliko staro se neka osoba osjeća, djeluje i ponaša. To je subjektivan osjećaj i temelji se na osobnoj samoprocjeni.

Procjena rizika

Procjena rizika je korak u procesu upravljanja rizicima sigurnosti i zdravlja na radu koji omogućuje utvrđivanje potencijalnih rizika i opasnosti kojima radnici mogu biti izloženi i odlučivanje o zaštitnim i preventivnim mjerama koje treba provesti. To je dinamičan proces koji organizacijama omogućuje uspostavu proaktivne politike za upravljanje  rizicima na radu.  (Izvor)

Sjedeći rad

Sjedeći rad se odnosi na poslove koje karakterizira minimalni pokret i mala potrošnja energije. Sjedeći rad često zahtijeva da radnik dugo sjedi.

Socijalna dob

Socijalna dob je odraz kulturnih i društvenih očekivanja o tome kako bi se ljudi trebali ponašati u određenoj dobi. To je procjena sposobnosti neke osobe u društvenim situacijama koje su povezane s uobičajenim normama.

Održivi rad

Održivi rad tijekom života znači da su radni i životni uvjeti takvi da podržavaju ljude u uključenju i ostanku na radu tijekom produženog radnog vijeka. Ovi uvjeti omogućuju usklađenost između rada i svojstava ili okolnosti pojedinca tijekom njihova promjenjiva života, a moraju se razvijati kroz politike i prakse na radu i izvanrada.  (Izvor)

Radna sposobnost

Radna sposobnost se može opisati kao ravnoteža između sposobnosti pojedinca i čimbenika povezanih s radom. Radna sposobnost je također pod utjecajem okoliša izvanrada.

Osobne sposobnosti uključuju sljedeće elemente: (1) zdravstvene i funkcionalne sposobnosti; (2) kompetencije i vještine; (3) vrijednosti, stavove i motivaciju. Čimbenici povezani s radom obuhvaćaju sadržaj rada, radno okruženje, organizaciju rada i vodstvo.  (Izvor)

Utvrđena smanjena i preostala radna sposobnost

Radnik s utvrđenom smanjenom i preostalom radnom sposobnošću ) jest radnik s tjelesnim ili psihičkim oštećenjima koji mogu ugroziti radni učinak. Radnici s invalidnošću su i ljudi  s kroničnim, dugotrajnim ili progresivnim stanjima.   (Izvor)

Čimbenici okoliša

Čimbenici okoliša su elementi iz svakodnevnog života i poslovnog života koji mogu imati pozitivne ili negativne učinke na cjelokupno zdravlje radnika. Primjeri negativnih elemenata uključuju kemijske čimbenike (npr. opasni plinovi ili pare), fizičke čimbenike (npr. buka ili vibracije), biološke čimbenike (npr. bakterija, virus, gljivica) ili psihosocijalne čimbenike (npr. ravnotežu poslovnog i privatnog života).

Medicinska rehabilitacija

Medicinska rehabilitacija je ponovno uspostavljanje funkcionalne ili psihičke sposobnosti i kvalitete života osoba s tjelesnim ili psihičkim oštećenjem ili invalidnošću.

Opasnost na radu

Opasnost na radu uključuje izvor, situaciju ili radnju koja bi mogla nanijeti štetu u smislu ozljede ili bolesti ljudi ili kombinaciju istih. (Izvor)

Psihosocijalni rizici

Psihosocijalni rizici su aspekti izvedbe i organizacije rada i upravljanja radom, kao i njihov socijalni i ekološki kontekst koji bi mogao potencijalno uzrokovati psihološku ili tjelesnu štetu. Stres na radu, nasilje i uznemiravanje na radnom mjestu su povezani s psihosocijalnim rizicima.  (Izvor)

Stres povezan s radom

Ljudi doživljavaju stres na radu kad vide da postoji neravnoteža između zahtjeva koji pred njih postavlja njihov rad i tjelesnih i mentalnih sposobnosti koje imaju na raspolaganju za borbu s tim zahtjevima. (Izvor)

Stručna rehabilitacija

Stručna (ili profesionalna) rehabilitacija ima za cilj omogućiti osobama s tjelesnim ili psihičkim oštećenjima ili invalidnošću prevladavanje prepreka u pristupu, održavanje ili povratak na rad ili drugo korisno zanimanje

Radna mjesta koja promiču zdravlje

Mjesto rada koje promiče zdravlje je udruženi napor poslodavaca, radnika i društva za poboljšanje zdravlja i dobrobiti ljudi naradu. To se može postići kroz kombinaciju (1) poboljšanja organizacije rada i radnog okruženja; (2) promicanja aktivnog sudjelovanja; i (3) poticanje osobnog razvoja.  (Izvor)

Zapošljivost

Zapošljivost se može definirati kao "kvaliteta za zapošljavanje" ili "kombinacija čimbenika koji omogućuju dobivanje posla, njegovo zadržavanje i napredak u karijeri“. 

Rehabilitacija

Rehabilitacija je proces čiji je cilj omogućiti ljudima postizanje i održavanje optimalnih tjelesnih, osjetilnih, intelektualnih, psiholoških i socijalnih funkcionalnih razina.

Povratak na rad

Povratak na posao je pojam koji obuhvaća sve postupke i inicijative s ciljem olakšavanja reintegracije osoba na mjesto rada kod kojih je došlo do smanjenja radne sposobnosti ili sposobnosti općenito zbog invalidnosti, bolesti ili starenja.

Srednja životna dob

Dob koja dijeli stanovništvo u dvije brojčano jednake skupine; to jest, pola ljudi  je mlađe od te dobi, a pola je starije.  (Izvor)

OZO

OZO, tj. osobna zaštitna oprema, je sva oprema dizajnirana da je radnik nosi ili drži (odjeća, kacige, zaštitne naočale) da ga/ju štiti od jedne ili više opasnosti koje bi mogle ugroziti sigurnost i zdravlje radnika na radu, te bilo koji  dodatak ili pribor dizajniran da zadovolji taj cilj. Opasnosti koje zaštitna oprema rješava uključuju tjelesne opasnosti, struju, toplinu, kemikalije, biološki otpad, te lebdeće čestice u zraku. OZO se mora koristiti kad se rizici ne mogu izbjeći ili dovoljno smanjiti tehničkim sredstvima kolektivne zaštite ili postupcima organizacije rada.  (Izvor)